Dakle, argumenti su u Ilijadi, sada cu citirati na pamet neke stihove, a ti reci kako ih uklopiti u taj reljef koji zagovaraš..


Citavo idsko s tog se vrhunca vidjelo brdo,
Još se vidio Prijamov grad i ahejske lade.
Iz mora izide i na taj sjede vrhunac...

                                                               (Ilijada)

Iz navedenog zakljucujemo da nam Homer ostavlja geografske tocke koje moramo uklopiti u mapu Troje:

Radi se o vrhuncu brda trackoga Sama na kojem sjedi bog Posejdon, a Homer ga vidi u oblaku koji je neton izašao iz mora.
Reci gdje smiještaš tracki Sam sa kojeg se treba vidjeti brdo Ida, Prijamov grad i ahejske lade?

Troja je u Hercegovini

Buduci da se ponovno zakuhala prica o Troji - gdje je, kako, šta, otkuda, probat cu vam predociti na osnovi teza i pojašnjenja cuvenog meksikanca Roberta Prajsa da je Troja ustvari u Hercegovini. Ako imate neka saznanja volio bih da se ukljucite u diskusiju.

Za pocetak, postiram dio teksta iz beogradskog tjednika NIN, sorry zbog ekavice, nije mi se dalo lektorirati Sretno... Gde se pojavi Roberto Salinas Prajs tu su novinari, naucnici, znatiželjnici, svi koje zanima šta novo o nastanku svijetske civilizacije nudi ovaj meksicki istraživac drevnih kultura. Pažnju svijetske javnosti izazvao je, da podsjetimo, zemljotresnom teorijom da Troja nije u Maloj Aziji, vec u dolini rijeke Neretve. Zbog moguce gužve koju je po svaku cijenu htio da izbjegne, Roberto je u Beograd stigao i otputovao neopaženo. Zaljuljalo se tlo sastavljeno od cvrstih istorijskih teorija kada je pre dve decenije Roberto na jednoj televiziji u Meksiku bukvalno uzviknuo: "Drevna anticka reka Skamander je Neretva, a stari grad Gabela u njenoj dolini je Troja". I lavina je krenula. Kulminiralo je 1984. godine kada je Roberto objavio knjigu "Homerova slepa publika" gde do detalja obrazlaže svoju teoriju. "Naucnik ili šarlatan", "Genijalni pronalazac ili avanturista", "Meksikanac ruši drevni mit", bio je samo deo naslova u brojnim novinama. Strucnjaci su zaoštrili pera, ukrstili koplja, zauzeli gard. Jedni za odbranu Robertove teorije, drugi za napad. Nikoga tada nije ostavio ravnodušnim covek koji se usudio da sruši jedan mit, da pokida jednu veliku, jaku i važnu kariku u lancu istorije. Ne cudi što je u tom trenutku Roberto bio jedan od najtraženijih ljudi na svetu. Sigurno je da nema ni daka ni naucnika koji ne zna pricu o Troji ili Ilionu, mocnom i velikom gradu kralja Prijama. I svi znaju pricu o velikom ratu koji su protiv Trojanaca poveli grcki vladari predvodeni Agamemnonom kako bi vratili lepu Jelenu, ženu kralja Menelaja koju je Paris oteo Spartancima. Bilo je to davno, pre trideset i dva veka. Znaju svi da je taj rat opevao Homer u "Ilijadi", a da je u "Odiseji" opevao lutanje jednog od junaka rata - Odiseja, kralja Itake, koji je deset godina lutao tražeci otadžbinu. Izmedu tih spevova i Šlimanovih istraživanja na brdu Hisarlik u Maloj Aziji ima protivurecnosti, praznina. U taj prostor svojom teorijom udenuo se Roberto Salinas Prajs.

U debelom hladu na obronku planine Rtanj, Roberto se sa osmehom na licu priseca dana kada je zapoceo druženje sa Homerom. Nastanak svetske civilizacije moja je preokupacija još iz dackih dana - veli Roberto. - Procitao sam sve što mi je došlo do ruku. "Ilijada" i "Odiseja" su nešto cemu sam se cesto vracao. Sumnja da tu nešto ne štima rodila se onog trenutka kada sam u jednom antickom izvoru procitao da se Troja nalazi severno od Soluna. Kod drugih pisaca naišao sam na podatak da se Trojanski rat odigrao na Balkanu. Vratio sam se na Homerova dela, a pod lupu sam stavio i iskopavanja Šlimana. I tako sam poceo da uvidam brojne nejasnoce i kontradiktornosti. Zaljubljenik u hotelijerstvo, vlasnik lanca restorana, ugledni meksicki biznismen sve je tada napustio kako bi se posvetio izucavanju "Ilijade" i "Odiseje". Roberto cesto pravi pauze zagledan u ogoleli vrh misteriozne planine Rtanj koji nemilosrdno prži julsko sunce. Zna za pricu da na ovu goru cesto slecu leteci tanjiri, da im meštani i docek prireduju. Zna i za pretpostavku da je tu bilo mesto okupljanja i boravka slovenskih božanstava, da je to srpski Olimp. - Tada su za mene nastale besane noci - priseca se Roberto. - Nisam mogao ni da jedem, ni da spavam. Bio sam ubeden da Troja koju je otkopao Šliman nije Troja o kojoj piše Homer. Množila su se pitanja. Da li je Troja grad ili država, dokle se prostiralo trojansko carstvo, šta sve može da se nade u Gabeli i na jadranskim ostrvima, ko su bili Trojanci i gde su nestali posle propasti Troje, kakva je njihova veza sa Ilirima... Tražio sam Troju godinama. Izbor se sužavao i Jadran, kao mesto gde je lutao Odisej, sam se nametnuo. A kada sam u Neretvi prepoznao anticku reku Skamander, ostalo je bilo lako. Došao sam u ondašnju Jugoslaviju, seo u kola, vozio se magistralom, ušao u dolinu Neretve i došao do Gabele kao krajnjeg cilja. Odmice dan, valja krenuti dalje. U kolima Roberto nastavlja pricu. - Velika je razlika izmedu onoga što se kod Homera može procitati o Troji i onoga što naucnici govore o trojanskoj kulturi. Trojanska kultura predstavlja široki spektar ekonomskih, politickih, pravnih, verskih, literarnih tema, a Homer je bio samo jedan od njenih kulturnih aspekata. Proizvod te kulture su bili tekstovi "Ilijade" i "Odiseje" kao potvrda ideje da je trojanska kultura znacila pocetak celokupne zapadne civilizacije. Sve ostale kulture koje su paralelno cvetale ne mogu da budu utemeljene kao duhovni koreni zapadne civilizacije, kao što to može da bude trojanska kultura.

Lezbos je Brac koji se u 24. pevanju "Ilijade" spominje uz Makar (Makarska) cijem kraljevstvu je pripadao, Hvar je Lekton, Vis je homerovski Lemos, Korcula je Tenedos na kome je sagraden cuveni trojanski konj - u dahu izgovara Roberto dok domaci sok od višnje razblažuje kiselom vodom. - Taj konj je, zapravo, bio brod. Lastovo je Ehina, a Mljet je Zakintos. Sve izgleda jednostavno kada covek sluša Roberta. Sve je jasno i prosto se covek zapita kako se niko pre Roberta nije setio toga. Ipak, iako iza te njegove price stoji višedecenijski danonocni rad, mnogo toga još ostaje nejasno, maglovito kao što su bili predeli kroz koje je lutao Odisej. Pitanja se množe. A kakvo bi to druženje bilo da se ne povede razgovor o kuhinjama, ženama, muškarcima. O svom narodu Roberto veli da je dobar, gostoprimljiv, emotivan. Žene su dobre domacice kao što je i njegova Marija. Muškarci vole malo jace žene, muškobanjastije, agresivnije. Te nisu njegov tip, kaže, što potvrduje i izbor supruge. Marija je tiha i nežna. Za sada toliko.... Ocekujem diskusije.... Hvala ;)

Jako lijepo opisano, dosta toga mi je poznato, nadam se da možeš braniti sve što tvrdi R. S. Price.

Ne znam koliko ti je poznat hercegovacki krajolik. Upravo iz Homerove Ilijade crpim argumentaciju. Dakle, brdo o kome govoriš jeste Daorson drevni grad, koji je star preko 11.000 godina, i koji se nalazi iznad gradica Stoca (smještenog na jugu 25 kilometara od Mostara). Na Daorsonu i dan dans stoji veliki kameni stolac (fotelja) u kojoj je sjedio glavni SUDAC (to nema veze s mojim nickname). Dakle, Daorson je bio administrativni i svaki drugi centar Troje. Pogledom se s Daorsona može dokuciti tok rijeke Neretve, a po lijepim vremenskim uvjetima vidi se i purpurno crvenkasto-srebrno nebo iznad Jadrana i obrisi planina uzduž Jadranske obale. Roberto Prajs je dakle Troju smjestio u Gabelu, no Gabela je samo svojevrsni Distrikt, a centar Troje je Daorson iliti današnji Stolac. Da budem precizniji selo Ošanjici iznad Stoca. Brojni su pokazatelji, toponomski faktori koji se savršeno uklapaju u ono o cemu Homer govori u Ilijadi. Troja se dakle, protezala do današnjeg Zadra, odnosno do Bokelja na suprotnoj strani. Okolo je obuhvatala, logicno, široki pojas današnje Hercegovine. Imam veliku gradu, no dok ti ovo tipkam nije mi pri ruci, ali cu se potruditi da ti je jednom citiram i bez namjere da je u tvojim ocima prikažem autenticnom. U najboljem slucaju, pozivam te da dodeš u Hercegovinu, budi moj gost, pa cemo sa sami uvjeriti i pokušaj pronaci logiku u onome što ti znaš, što ti govorim ja, što si citao u Ilijadi ili u Prajsovim tezama.

Ne znam koliko ti je poznat hercegovacki krajolik. Upravo iz Homerove Ilijade crpim argumentaciju. Dakle, brdo o kome govoriš jeste Daorson drevni grad, koji je star preko 11.000 godina, i koji se nalazi iznad gradica Stoca (smještenog na jugu 25 kilometara od Mostara). Na Daorsonu i dan dans stoji veliki kameni stolac (fotelja) u kojoj je sjedio glavni SUDAC (to nema veze s mojim nickname). Dakle, Daorson je bio administrativni i svaki drugi centar Troje. Pogledom se s Daorsona može dokuciti tok rijeke Neretve, a po lijepim vremenskim uvjetima vidi se i purpurno crvenkasto-srebrno nebo iznad Jadrana i obrisi planina uzduž Jadranske obale. Roberto Prajs je dakle Troju smjestio u Gabelu, no Gabela je samo svojevrsni Distrikt, a centar Troje je Daorson iliti današnji Stolac. Da budem precizniji selo Ošanjici iznad Stoca. Brojni su pokazatelji, toponomski faktori koji se savršeno uklapaju u ono o cemu Homer govori u Ilijadi. Troja se dakle, protezala do današnjeg Zadra, odnosno do Bokelja na suprotnoj strani. Okolo je obuhvatala, logicno, široki pojas današnje Hercegovine. Imam veliku gradu, no dok ti ovo tipkam nije mi pri ruci, ali cu se potruditi da ti je jednom citiram i bez namjere da je u tvojim ocima prikažem autenticnom. U najboljem slucaju, pozivam te da dodeš u Hercegovinu, budi moj gost, pa cemo sa sami uvjeriti i pokušaj pronaci logiku u onome što ti znaš, što ti govorim ja, što si citao u Ilijadi ili u Prajsovim tezama.

Ovo ti lijepo izlažeš, samo si otšao malo per'široko! Koliko je meni poznato, Stolac je istocno od Gabele ili tako nekako. Moraš voditi racuna da je Pergamski brežuljak, po Prajsovoj teoriji, upravo Gabela. Pergamos je u Ilijadi centar Homerove mape, a sve ono što je istocno ili zapadno od Gabele mora se uklopiti u lijadu. Primjera radi; zapadno od Gabele mora se nalaziti polje u kojem se vode sve glavne bitke pod Trojom, a u tom istom plju moraju se nalaziti dvije rijeke, opet jako blizu Gabele, koje tu negdje na zapadnoj strani spajaju svoje tokove. Bilo bi lijepo kad bi se sve ovo moglo ukopiti u taj reljef koji zagovaraš. Možda ti se stvarno posreci pa pronadeš još neke pojedinosti koje nije zamjetio niti Prajs. Homer je u Ilijadi ostavio bezbroj elemenata koje treba nekako uklopiti. Možda ti znaš; - nalazi li se na tom predjelu neki lik žene, kao silueta u brdskom masivu ili slicno? Jer Homer u jednom dijelu kaže ovako:


A sada je ona negdje na hridi na samotnom brdu 
Sipilskom, gdjeno vele da nocišta Nimfe imadu, 
Tamo je Nioba kamen i trpi od bogova jade.

                                               Ilijada, pjevanje XXIV stihovi 614, 615, 617