VAŽNO! Podesite Encoding teksta na ISO 8859-2 standard, da bi vidjeli naše znakove. VAŽNO!

KULTURNO   ISTORIJSKI  SPOMENICI  U  OKOLINI  KONJICA  KOJI  SU POTOPLJENI  IZGRADNJOM  HIDROELEKTRANE  "JABLANICA"

GORICA - BARE

Prije više od 90 godina Karlo Patsch je zapisao " četvrt sata daleko od željezničke stanice Ostrožac, desno od jahaćeg puta u Podhumu, a uz lijevu stranu Neretvice, nađen je na oranici Barica, vlasništvo Huse Zalihića iz Gorice, spomenik. To je debela ploča od bijelog vapnenca. Na udubljenom, duguljasto, pravouglom uokvirenom polju, prikazana je božica-boginja Minerva. Pretpostavljalo se da se u ovom kraju kriju ostaci Minervinog hrama. 1952. Godine nađeni su u ovom kraju ostaci građevina iz rimskog perioda. Detaljnija ispitivanja nisu izvršena, jer je mjesto potopljeno Jablaničkim jezerom.

HUDUSKO

Godine 1952. pronađeni su ostaci rimskih građevina i temelji rimske zgrade. Prostor je u potpunosti potopljen Jablaničkim jezerom.

LISIČIĆI - LISICICI

Ovdje se nalazilo jedno od najznačajnijih rimskih naselja u našem kraju. Tragovi građevina pronadjeni su u prostoru od gornjeg ruba Lisičićkog polja, pa sve do blizu nekadašnje željezničke stanice Lisičići. Čitav ovaj prostor je danas pod vodama Jablaničkog jezera.

OSTROŽAC - OSTROZAC

U naselju koje se nekada zvalo Drnopolje, a sada Ostrožac, nadjeni su još 1897.  godine mnogi ostaci rimskih građevina i  samo zahvaljujući austrougarskim službenicima sačuvani su neki djelovi za svjedočenje.

Reambulacijom terena 1952 ustanovljeni su ostaci rimskih građevina na širem području nekadašnjeg Ostrošca.

Zanimljivo je da je predio koji leži lijevo od ušća Neretvice i na kojem stoji glavni dio sada potopljenog Ostrošca, nosio naziv Drnopolje. Upadna je sličnost ovog toponima sa slavenskim izgovorom imena grada Hadrianopolisa (Jedrene) na Egejskom moru. Na spomenicima je pronalađen natpis Aeli, koji označava prezime stanovnika ovog mjesta, a ta imena su imali samo oni koji su dobili pravo rimskog građevinarstva u vrijeme vladavine cara Hadrijana.  Ne treba posebno isticati da su ovi lokoaliteti sa ostacima rimskih naselja danas pod vodom Jablaničkog jezera.

RIBIĆI - RIBICI

Na parcelama Gromile i Široka u nekadašnjem Ribićkom polju, sa desne strane Ribićkog potoka, registrovane su još 1902 godine gomile građevinskog kamena i dijelovi rimskog crijepa. Iznad lokaliteta, ali sa druge strane Ribićkog potoka nalazi se  i manje utvrđeno naselje iz rimskog perioda po imenu Grad. Cio prostor je pod vodom Jablaničkog jezera.

ŽUGLIĆI - ZUGLICI

Oko 300 m sjeveroistočno od nekadašnje željezničke stanice na njivama niz Neretvu, nalazi se nekoliko gomila od nabacanog šljunka i zemlje. Uži predio nosi i posebno ime - Gromile. Ulomci tipično rimske cigle koji se zapažaju među kamenjem i na površini obrađene zemlje, govore da se na ovom mjestu kriju ostaci arhitekture iz rimskog doba. Vlasnici zemlje pričali su kako prilikom oranja nailaze na temelje starih zgrada. Lokalitet je pod vodom Jablaničkog jezera.

Ovi gore navedeni lokaliteti su samo donekle ispitani i to u neposrednom vremenu pred samo potapanje Jablaničkim jezerom. Na području Konjica postoje brojni istorijski spomenici koji još nisu do kraja ispitani i naučno obrađeni, a ovom kraju prijeti još jedno potapanje velikog dijela arheološki interesantnog područja. Sa projektom izgradnje hidrocentrala u gornjem toku Neretve došlo bi do potapanja sela Džajići i sela Spiljani. Na području sela Džajići  na zemljištu Duge njive, nedaleko od seoskih kuća postoji skupina od tridesetak stećaka u obliku sanduka. Spomenici su veoma lijepo obrađeni, a orijentisani su u smjeru sjever-jug, osim dva stečka koji su postavljeni u pravcu zapad -istok. Na tri stećka postoje jednostavni ukrasi - obična linija i "vodenica".

SPILJANI

Na lokalitetu "Odsječak" u predijelu "Laništa", blizu Blaževića kuća, postoji pet stečaka u obliku sanduka.  Orijentacija je u pravcu zapad - istok. Ukrasa nemaju.

Na mjestu "Stećci" - četiri stečka, također u obliku sanduka, bez ukrasa. Orijentacija je u pravcu zapad - istok.

Na desnoj obali Neretve, na lokalitetu "Ivanjica" - skupina od tridesetak stećaka, također u obliku sanduka. Obrada je gruba, orijentacija zapad-istok, očuvanost slaba. Ukrasa nema.

Na ulazu u aktivno muslimansko groblje - dva stećka (jedan sljemenjak i jedan sanduk). Lijepo su obrađeni, ali pomaknuti sa prvobitnog mjesta.

Podaci preuzeti iz knjige dr. Pavla Anđelića "Istorijski spomenisi Konjica i okoline"