Vladari i GRBOVI Bosne od danas, pa u daleku prošlost...

BOBOVAC

Stara kulo na Zidini, jedina od slavnih dvora spomen davni moci slavne,
sjetno motriš odozgora naše ljude kad putuju, za slobodom kada tuguju.

Od Kraljeve Sutjeske oko 5 km neravnog i ponegdje strmovitog puta udaljen je stari napušteni grad Bobovac. Nešto lakši prilaz je od Vareša makadamskom cestom do Dragovića, a odatle uskom stazom oko 1 km do ruševina grada.

Na Bobovcu nema naselja. On se nalazi na kosi koja se prirodno formirala na obroncima većeg planinskog masiva, a sa druge strane te kose teku rječice Bukovica i Mijakovska rijeka. Kada Bobovcu prilazimo sa istočne strane od Vareša, najprije nailazimo na brežuljak Vis,čija je visina 30 m. Ovuda se pružio gradski bedem, a na vrhu je bila jedna od glavnih kula a zatim se dolazi na prostranu terasu.

Tu se nalazi crkvica koja je bila kraljevski mauzolej, koji ima ladu dugu oko 8 m i aspidu dugu oko 5 m. Jednu polovicu lade odjeljenu pregradama prema aspidi zauzimaju kraljevske grobnice. Grobnica ima takodjer i u drugom djelu, i u trijemu ispred crkve i uza zid, ali to su obične grobnice. Nadgrobne ploce s kraljevskih grobnica bile su izradene od crvenog mramora, ali su porazbijane i njihovi djelovi razbacani po cijelom Bobovcu. Takodjer su i kosti ispreturane što je siguran znak barbarstva, tragača za blagom.

Zidovi su bili u cjelosti išarani freskama. Grobnoj kapelici pripadaju tri dobro sačuvana zvona, koja su namjerno zakopana da bi se sklonila od Turaka. Grobna kapelica je nedavno dozidana prema uputama i pod nazorom arheologa, da bi se zaštitili ostaci kraljevskih grobnica, a i da se pokažu osnovne siluete jedne gotičke crkvice.

Na mjestu gdje bila glavna gradska kapija, tu počinje akropola Bobovac: vladarski dvor koji narod naziva Zidine. Na lijevoj strani ispod Bobovca nalazi se zaravan koja nosi naziv Šehitsko groblje. Muslimansko stanovništvo u okolici Bobovca čuva predanje da je to groblje turskih vojnika koji su poginuli u osvajanju Bobovca.

Povijest Bobovca

Nalazi dokazuju da je to bilo naselje i u predistorijsko doba. Nadjeni su komadi tipicnog rimskog crijepa, očuvan je i jedan zid iz kasnije antike V-VI st. Bobovac je u razdoblju od 1350.-1463. godine igrao presudnu ulogu za bosansku državu. Ko god je pokušavao da se domogne bosanskog prijestolja ili da sruši temelje bosanske države jurišao je na Bobovac.

Tako je srpski car Dušan Silni u ratu protiv bana Stjepana II Kotromanića opsjedao Bobovac, ali ga nije uspio zauzeti. U dinastičkim borbama 70-tih godina XIV st. izmedu Tvrtka i njegova brata Vukica, Bobovac je odigrao presudnu ulogu.

Zapovjednik Bobovca podržao je Tvrtka, a taj čin je možda bio i odlučujuci za ishod te borbe. Slično se odigralo i za vrijeme kralja Dabiše i Ostoje. Osobito su bili dramatični trenuci za Bobovac izmedu 1404. i 1410. godine. Za tih šest godina grad je šest puta prelazio iz ruke u ruku. U povelji kralja Žigmunda iz 1405. godine kaže se kako su "navjerni velikaši kraljevstva bosanskog htjeli iskljuciti kralja Ostoju iz kraljevstva".

Kralj Žigmund poslao je bana Ivana Morovića u pomoć kralju Ostoji. Ban Ivan sa svojom jakom vojskom prodre u bosansko kraljevstvo, popali i napravi veliku štetu, te zauze Bobovac, na kojem se našla kraljica sa svojom dijecom, koju on prima u svoje ruke. Bobovac nije bio pošteden ni od turske vojske koju je predvodio Mehmed II Osvajač. On je sa svojom vojskom i artiljerijom tukao Bobovac sa svih strana.

Mavro Orbini opisuje pad Bobovca ovako: "Kada je Turčin prešao Iliris, napao je Štefanovu zemlju. Jurišajući na grad Bobovac počeo ga je tući na više načina.

Ovaj grad je podignut na jednoj visokoj planini i vrlo je utvrdjen po svom prirodnom položaju. Ali Turčin, gadjajući neprestano iz artiljerije, čije su kugle padale u grad stvorio je paniku medu njegovim borcima. Pored toga, na čelu ovog grada nalazio se Radić, koji je ranije bio manihejac a kasnije se počeo pretvarati da je katolik. On je bio potkupljen i predao je grad, tu toliko važnu tvrdavu."

U narodnoj predaji Bobovac je bio neosvojiv i oštro žigoše izdaju vojvode Radaka (Radić). Vajvoda Radak zapovjednik grada predao je grad bez borbe nadajući se da će biti bogato nagradjen. Kada je došao po nagradu kod sultana on mu je rekao: "Kad nisi bio vjeran svome gospodaru sa kojim si iste vjere, kako ćeš biti vjeran meni?" Zatim je naredio da ga strmoglave sa visoke stjene koja se u narodu zove Radakovica. U XVII st. Bobovac ostaje posve pust.

GORNJI TEKST JE SA WEB STRANE http://www.mssnordbat2.com.ba/O varesu.htm

Na ovoj web strani je moje otkrice KAKO SU BILE ODJEVENE OSOBE NA KRALJEVSKOM DVORU BOBOVAC.

Ako ima neka greška u datumima godina, molim pošaljite mi ispravku.
Ako imate još neki od grbova Bosne, pošalji mi da ih drugi mogu vidjeti, moja kontak web strana je ovdje.

NAZAD   BACK

All rights reserved. Copyrights by Rudolf Bošnjak