Kraljeva Sutjeska - prijestonica u kojoj je stolovala posljednja bosanska kraljica

Ruševine koje nose dušu Bosne

Kraljeva Sutjeska, prijestolnica bosanskih kraljeva gdje je stolovala i posljednja bosanska kraljica Katarina Vukcic-Kotromanic u ruševinama Bobovca, muzeju i biblioteci franjevackog samostana cuva komadic svoje povijesti, po mnogima najznacajnijeg razdoblja bosanske državnosti.

Sutjecani i danas prepricavaju buran život njihova kralja Stjepana Tomaša Kotromanica, koji je Bosnom vladao do 1461. On je na bosanski tron nakon vladavine kralja Tvrtka došao 1443. Na pocetku njegove vladavine poboljšavaju se odnosi s vojvodom Humske zemlje Stjepanom Vukcic Kosacom, Katarininim ocem.

POSLJEDNJA KRALJICA

Kralj Stjepan je uzeo Katarinu za ženu u njezinoj 22. godini, nakon cega je ona postala bosanska kraljica. U Kosaci je Stjepan našao saveznika protiv Turaka, koji su se u osvajackim pohodima sve više približavali bosanskom kraljevstvu. Kralj Stjepan je umro pod sumnjivim okolnostima srpnja 1461. godine. Kraljica Katarina je ostala sama sa dvoje male djece Sigismundom i Katarinom. Vladavinu tada preuzima Stjepan Tomaševic (1461-1463), kraljev sin iz prvog braka. Odmah po preuzimanju prijestola on Katarinu priznaje za kraljicu, nakon cega ona i dalje nastavlja živjeti na Bobovcu. Dvije godine kasnije, turske snage nadiru s istoka i bosansko kraljevstvo pada. Djeca Šimun i Katarina padaju u tursko zarobljeništvo, a kraljica Katarina bježi u Kupres, potom u Dubrovnik , odakle na poziv pape Pavla Drugog odlazi u Rim. Kraljica Katarina Kosaca-Kotromanic je umrla 25. listopada 1478. godine u Rimu, gdje je i sahranjena. Ona je u testamentu prije smrti Bosnu ostavila Vatikanu ukoliko se njezina djeca ne vrate katolicanstvu. Danas, pet stoljeca kasnije, Sutjecani su jednako ponosni na svoju kraljicu. Ruševine Bobovca - odakle je Katarina stolovala - nisu umuknule.

OBNOVA ISTORIJSKOG NASLJEÐA

Na inicijativu Franjevackog samostana u lipnju prošle godine održana je jednodnevna akcija "Spasimo Bobovac". Uredena je planinarska staza koja vodi k srednjovjekovnom gradu. Dražen Filipovic, koordinator projekta Info-centra u Kraljevoj Sutjesci, kaže da su sva ulaganja Sutješcana okrenuta ka buducnosti. "Želimo da Kraljeva Sutjeska i Bobovac postanu atraktivno mjesto, zanimljivo za putnike i turiste zbog svoje bogate i raznolike kulturno-povijesne baštine. Želimo ponovno vratiti pozornost na, od nadležnih, pomalo zaboravljeni Bobovac i znacajni dio naše povijesti", kaže Filipovic.

Ovogodišnja akcija "Spasimo Bobovac" ce se odvijati od proljeca pa sve do jeseni, a ukljucuje ekološko uredenje cijelog prostora oko kraljevskog grada, izgradnju i uredenje više izletnickih lokacija dolinom rijeke Bukovice koja protice ispod Bobovca, te izradu konkretnih projekata održavanja i daljeg unapredenja Kraljeve Sutjeske i Bobovca. U projekat su ukljucene brojne nevladine organizacije poput "Odae" iz Zenice, Fondacija "Curia bani" iz Kraljeve Sutjeske, te brojne druge udruge, ustanove i opcina Kakanj.

Iako su žitelji Kraljeve Sutjeske u zadnjem ratu mahom raseljeni, vjere u bolju buducnost ipak ima. U Franjevackom samostanu kažu da od 12.000 prijeratnih Hrvata katolika, u Kraljevoj Sutjesci sada živi tek 2.000. Fra Andrej Matoc, samostanski i župni vikar, ipak ne odustaje od truda da na svoje ognjište vrati što veci broj prijeratnih župljana.

"Bobovac je neotkriveno blago. Cijelo podrucje ima vrhunske preduvjete za razvoj naturalnog turizma. Nepregledne šume, svjež planinski zrak, rijeke Trstionica i Bukovica, utopljene u kulturno-povijesne i ekološke važnosti, mogu ponovno oživjeti ovo mjesto", kaže fra Andrej.

SJECANJE NE UMIRE

Vjekoslava Tomic, prosvjetni djelatnik iz Kraljeve Sutjeske, usporeduje sudbinu kraljice Katarine sa sudbinama žena iz njezinog mjesta.

"Trebala su proci stoljeca pa da doživimo ove godine i shvatimo našu kraljicu. Možda nam je bliska i po svojoj nesreci i tuzi koja našu ženu na ovim prostorima neprestance pogada. Sudbina izbjeglištva, sudbina majke koja ne zna gdje su joj djeca, sudbina života i smrti u tudini daleko od rodnog doma - kako sve to izgleda poznato!", kaže Vjekoslava.

Žene Kraljeve Sutjeske još nose crne marame kao znak žalosti za svojom kraljicom. Premda se cini da njihova Sutjeska umire, oni to ne dopuštaju reci. "Puno je kroz povijest puta ona rušena i razarana. Ipak, dizala se i svakim novim ljetom postajala jaca i ljepša. Tako ce biti opet", kaže Vjekoslava.

Središnja manifestacije "Spasimo Bobovac" je zakazana za 11. lipanj. Program ce se održati na samim zidinama Bobovca, nekadašnjeg kraljevstva baš u vrijeme kada je prema predajama Katarina otišla i posljednji put vidjela zelenu dolinu. U Rimu, kažu Sutješcani, ona nije žalila ni za izgubljenom moci, ni vlašcu, ni bogatstvom. U njoj su zauvijek ostali njezini ljudi, zemlja i rijeke, baš kao i ona sama u svojim Sutješcanima.

Valerija Coric

 

Sa web strane http://www.nezavisne.com/revija/tekst4-050528.php